Globalno tržište nekretnina pokazuje znakove opreznog optimizma. Središnje banke započele su postupno ublažavanje kamatnih stopa, čime se smanjuje pritisak na hipotekarno financiranje i jača povjerenje investitora. Globalna investicijska aktivnost očito je ušla u fazu stabilizacije: u prvoj polovici 2025. u nekretnine je uloženo oko 380 mlrd. USD, što je razina usporediva s prethodnom godinom. Investitori se selektivno vraćaju na tržište, s naglaskom na kvalitetu, otpornost i dugoročne temeljne pokazatelje. Određene klase imovine — osobito logistika, stambene nekretnine i podatkovni centri — i dalje bilježe snažnu potražnju, potpomognutu strukturnim pokretačima rasta. Istodobno, povećana politička i gospodarska neizvjesnost ograničava ukupni apetit za rizikom.
Stambene nekretnine
Globalna otpornost stambenog sektora:
Prema Knight Franku, prosječne cijene stanova porasle su za 2,3 % u 55 zemalja početkom 2025. godine. Međutim, inflacija i dalje umanjuje nominalne dobitke, pa su vrijednosti u realnom iznosu oko 0,4 % niže. Ovaj umjereni oporavak odražava promjenu monetarne politike — prvi put nakon nekoliko godina smanjenja kamatnih stopa nadmašila su povećanja — što je doprinijelo nižim troškovima financiranja i stabilizaciji tržišta. Unatoč tome, globalni rast cijena ostaje ispod dugoročnog prosjeka od oko 5 %.
Regionalna dinamika:
Južna Europa — uključujući Sjevernu Makedoniju, Portugal, Bugarsku i Hrvatsku — zabilježila je neke od najbržih stopa rasta cijena. Suprotno tome, tržišta poput Turske zabilježila su snažan nominalni rast koji je poništen visokom inflacijom, što je dovelo do pada realne vrijednosti. Općenito, regija Azije i Pacifika i dalje nadmašuje ostale zahvaljujući urbanizaciji i stabilnoj potražnji za najmom u velikim gradovima.
Stabilnost luksuznog segmenta:
Tržišta luksuznih stambenih nekretnina u Sjedinjenim Američkim Državama, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Malti ostaju otporna. Kupci s visokom likvidnošću u prime segmentu manje su izloženi promjenama kamatnih stopa, što podupire potražnju. To dodatno naglašava rastući jaz između premium tržišta i masovnog segmenta, koji je osjetljiviji na uvjete financiranja.
Demografski i regulatorni čimbenici:
Demografske promjene — uključujući ulazak milenijalaca u ključne godine kupnje nekretnina te rast potražnje za drugim domovima među starijim generacijama — značajno oblikuju strukturu potražnje. Istodobno, mnoge vlade pooštravaju pravila za strane kupce kako bi poboljšale dostupnost stanovanja za lokalno stanovništvo.
Komercijalne nekretnine
Selektivniji investicijski pristup:
Sektor komercijalnih nekretnina postupno se oporavlja, a investitori se fokusiraju na prime imovinu sa stabilnim prihodima i visokim standardima održivosti. Logistika i podatkovni centri ostaju najatraktivniji segmenti, dok je tržište uredskih prostora i dalje podijeljeno: visokokvalitetni objekti na dobrim lokacijama zadržavaju potražnju, dok se sekundarni fond suočava sa strukturnim pritiscima. U globalnim centrima poput Londona i New Yorka potražnja za vrhunskim uredskim prostorima ostaje stabilna.
Financiranje i izgledi:
Uvjeti financiranja ostaju stroži nego prethodnih godina, unatoč prvim znakovima monetarnog popuštanja. Rizici refinanciranja i viši troškovi zaduživanja i dalje opterećuju vlasnike s visokom razinom zaduženosti. Očekuje se da će ta ograničenja potrajati najmanje do 2026. godine, iako bi postupno poboljšanje likvidnosti moglo otvoriti selektivne prilike za dobro kapitalizirane investitore.
Ulaganja i tehnologija
Preusmjeravanje institucionalnog kapitala:
Veliki institucionalni investitori aktivno preusmjeravaju kapital prema sektorima s jačim temeljnim pokazateljima i obilježjima sličnima infrastrukturi.
Razvoj PropTecha:
Primjena umjetne inteligencije, automatizacije i imerzivnih digitalnih alata ubrzava se u sektoru nekretnina, povećavajući učinkovitost upravljanja imovinom i proširujući pristup ulaganjima putem digitalnih platformi.
Održivost kao ključni prioritet:
Održivost i ESG kriteriji postali su središnji element investicijskih odluka. Energetska učinkovitost, klimatska otpornost i „zelene“ obnove sve se češće smatraju osnovnim zahtjevima, a ne dodatnim opcijama. Investitori i developeri koji se uspješno prilagode promjenjivim standardima i jasno pokažu financijsku vrijednost održivih rješenja steći će dugoročnu konkurentsku prednost.